Osnovna škola Sveta Nedelja
POVIJEST ŠKOLSTVA U SVETOJ NEDELJI
OD OSNUTKA ŠKOLE DO PRVOGA SVJETSKOG RATA
Prema podacima koji se nalaze u knjizi pedagoškoga pisca i osnivača Hrvatskoga školskog muzeja Antuna Cuvaja ''Građa za povijest školstva '' proizlazi da je škola u Svetoj Nedelji osnovana godine 1851. No, nigdje nema podataka iz kojih bi bilo vidljivo kako je došlo do osnutka škole, pod kojim je uvjetima počela raditi, tko je bio prvi učitelj.
Prema usmenoj predaji i prema sjećanju predaka, dolazimo do saznanja da je škola ipak bila osnovana navedene godine, ali je prekinula s radom nakon apsolutizma godine 1851. Ponovno je počela raditi 1856., za što imamo pouzdane podatke u Zakladnici o osnivanju škole. Sluti se da je škola prekinula s radom zbog pomanjkanja prostora i namještaja jer su župljani župe Sveta Nedjelja tek 1853. kupili od mještanina Milana Pravdačića zgradu za školske potrebe. Ne može se znati koja je to zgrada bila jer pouzdanih podataka nemamo. No, da je zgrada doista kupljena za potrebe škole pokazuje sačuvani zapisnik pohranjen u arhivu župne crkve Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji.
30. travnja 1856. najzad se otvara prva pučka učionica, i to za sva sela koja su i danas na području ove škole.
Zakladnicom se svetonedeljski župljani obvezuju da će kupljenu zgradu održavati u dobru stanju te da će snositi sve troškove održavanja škole i plaće učitelja. Sama Zakladnica najrječitije govori o vremenu, uvjetima i nastanku škole u našem kraju, stoga donosimo prijepis njezina izvornika:
ZAKLADNICA ŽUPNE UČIONE SVETE NEDELJE
Mi C. Kr. Predstojnik Kotara Samoborskog Adalbert Martinković, gospoštine Kerestinec vlasnik Hipolit grof Pallavićin, kotarski nadglednik narodnih učionah, podarcidjakon Josip Sačić, ravnatelj župne učione, i ujedno svetonedeljski Gjuro Švegel iste župne učione nadzornik Mato Piškorec, općina Rakovpotok Glavar Daniel Farkaš iste općine starješina Mato Čuček, i Stjepan Vlašićek, zatim prisežnici Joso Vlašić, Joso Karabel, Miho Vinovrški i Petar Ivanec, napokon župljani Sv. Nedeljski Francetić Petar, Vlašić Janko, Zlodi Joža i ostali, svim kojim se odlikuje, obzanjujuć dajemo tverdu veru, da u mestu Sv. Nedjelja godine 1856., dne. 30. Travnja derzašmo sedmicu u njoj uvaživši prošnu potrebu narodne prosvete usljed vruće želje, i jednodušne prošnje župljanah Sveto Nedeljskih na temelju školske sustave, od godine 1845. u smislu naredbe visoke C. Kr. Horvatsko Slavonske školske oblasti od 18. Lipnja 1851. br. 5624 ž. š. o. zaključismo ustanovismo sljedeće:
Pod istim uveti obečuje se g. Maxo Piškorec vlastnik dobra Brezja 6 f. u sr. a gosp. Daniel Farkaš vlastnik dobra Kalinovica 4 f. u sr. svake godine za uzderžavanje iste učione doprinjeti.
Za neporečivi obstanak ove naše narodne učione i veću sigurnost učitelja, ovu četri jednoglasna ispisa sastavljenu zakladnicu radostno izdajemo, i potvrđujemo podpismo naših imenah, i udarcem naših službenih pečatah.
U Sv. Nedelji dne 30. Travnja 1856.
Adalbert Martinković C. Kr. kotar. Predstojnik.
Josip Šačić, Podjašprišt okružja Okićkog i župnik Stupnički, kao Pučkih učionah nadziratelj.
Djuro Švagel v. r. župnik Sv. Nedelje i učione ravnatelj.
Marqiz Pallavićni m. p.
Max Piškorec m. p.
Daniel Farkaš v. r. načelnik
Mato Čuček starešina z. k.
Stjepan Vlašiček, starešina z. k.
Joso Vlašić, prisežnik z. kr.
Joso Karabelj, prisežnik, z. kr.
Miho Vinoverški, prisežnik z. kr.
Peter Francetić, z. kr.
Janko Vlašić z. kr.
Joso Zlodi z. k župlani pomeni D.
Karić v. r. Tajnik
Iz zakladnice su vidljive okolnosti u kojima je osnovana prva svetonedeljska učionica, kolika je bila plaća učitelja te kako je zamišljena nastava, dakle, prvi koraci utemeljenja pismenosti ovog okružja, ali nema podataka o prvom učitelju. Ne postoje zapisani podaci iz kojih bismo mogli doznati tko je bio prvi svetonedeljski opismenjivač, ipak bi, prema kazivanju najstarijih mještana koji se još sjećaju što su im pričali njihovi preci, prvi učitelj mogao biti stanoviti Miljan, otac mjesnog župnika.
Pouzdano se zna da je prvog vjerojatnog učitelja godine 1860. naslijedio učitelj Antun Majer koji je u školi radio sve do 1885. Iz jednog izvješća o radu škole koji on sam šalje prilično je vidljivo da je škola radila negdje od 1851. godine. Na to ukazuje rečenica iz izvješća: „Već ima preko dvadeset godina kako ovdje radi pučka učiona, a još nema ograđenog školskog vrta“. Dopis je pisan godine 1874.
Usporedo s osnivanjem škole formiran je i školski odbor od 6 članova. Predsjednik odbora dugo je bio mjesni župnik Vjekoslav Miljan. On je ujedno tijekom cijelog vijeka svoga pastoralnog službovanja i školski nadzornik. Iz raspoloživih zapisnika tadašnjega školskog odbora vidljivo je da je odbor vrijedno rješavao sva važna pitanja škole, od ogrjeva, plaće učitelja, do orguljanja u crkvi. Vodila se briga o polasku učenika u školu, sazivani su roditeljski sastanci, pozivani su roditelji neredovitih učenika, a vodio se i nadzor nad radom učitelja u školi.
Poput većine učitelja toga doba i Majer je orguljao u crkvi, a za taj je posao dobivao plaću u naturi, premda mu je Zakladnicom i taj posao bio uračunat u plaću od 300 forinti. Zajedno s mjesnim župnikom išao je ubirati mošt, a jedan dio od ubranog pripao je njemu. Međutim, godine 1875. izašla je okružnica Kraljevske županijske oblasti kojom se učiteljima zabranjuje ubiranje mošta i drugih poljoprivrednih proizvoda za orguljanje u crkvi.
Osamdesetih i devedesetih godina često su se održavali roditeljski sastanci koje je sazivao školski odbor preko općinskoga poglavarstva Rakovog Potoka, koji je tada bio sjedište općine. Na sastanke su pozvani samo roditelji slabih učenika, a najviše oni čija su djeca neredovito pohađala školu. Školski je odbor često sporazumno otpuštao učenike iz škole zbog siromaštva. Iz zapisnika toga odbora vidimo da je jedne školske godine zbog siromaštva iz škole otpušteno 27 učenika, petorica jer su pet godina polazila isti razred i dvojica jer su navršila 14 godina.
